Matične ćelije zaista mogu da pomognu detetu, mogu da spasu život ako je teška bolest krvi u pitanju, kao što je leukemija, ili da pomognu kod stanja koja se danas smatraju neizlečivim, kao što je autizam, kao što je cerebralna paraliza, kaže gost Novog dana Aleksandar Antović.

Gost televizije N1 objašnjava da su matične ćelije one koje se stvaraju u prvih par nedelja razvoja ploda – praktično “nespecijalizovane” ćelije, koje se kasnije, u toku trudnoće, “specijalizuju” u druge ćelije i tkiva.

U javnosti se stalno govori o čuvanju matičnih ćelija, kaže doktor, ali poenta nije čuvati ih, nego ih i upotrebiti. “Ima mnogo banaka koje ih čuvaju, ali malo njih ili instituta koje ih koriste”.

Pojašnjava da se matične ćelije čuvaju u tečnom azotu, na minus 196 stepeni.

Iz pupčanika se uzimaju matične ćelije, ali dešava se ponekad da ne mogu da se uzmu – ako su majka i dete životno ugroženi, navodi. “Matične ćelije iz pupčanika se uzimaju posle porođaja, pupčanik je povezan s posteljicom, žena i beba to ne osete”, ističe.

One se transportuju, pre obrade, na temperaturi krvi (dakle na 37 stepeni), dok ne stignu u samu banku, zatim se obrađuju i zamrzavaju na minus 196 stepeni, na temeperaturi na kojoj svi biološki procesi staju, dodaje dr Antović.

Za matične ćelije iz pupčanika kaže da je bitno kako su zamrznute, odnosno kakva je vitalnost i koji je broj matičnih ćelija. Ukoliko postoji dovoljan broj matičnih ćelija, onda se podele na dve, tri aplikacije, a u svetu danas postoji i tehnologija umnožavanja matičnih ćelija, pa broj postaje manje važan, važnija je vitalnost, dodaje doktor.

Ističe da postoji mnogo banaka za čuvanje, a samo jedan broj onih koje omogućuju i korišćenje matičnih ćelija. “Postoji nekoliko banaka u svetu koje koriste matične ćelije, odnosno imaju tim koji dete koje je tu ostavilo matične ćelije, može i da leči”, navodi i dodaje da i o tome treba voditi računa pri izboru.

Matične ćelije zaista mogu da pomognu detetu, naglašava gost N1. “Mogu da spasu život ako je teška bolest krvi u pitanju, kao što je leukemija, ili da pomognu kod stanja koja se danas smatraju neizlečivim, kao što je autizam, kao što je cerebralna paraliza”, objašnjava Antović.

Izvor: N1